Sezona odmora je u punom jeku. I, dok neki pakuju kofere, a drugi se već uveliko brčkaju na moru, ima i onih koji vole da se prisećaju „dobrih, starih vremena“ i toga kako su leta izgledala u „Jugi“. Krenimo zajedno ulicom tih uspomena…
Malo je mesta u Srbiji koja na tako malom prostoru imaju tako veliku istoriju. Ovde možete videti jednu od najlepših tvrđava naše zemlje, posetiti jedan od najznačajnijih manastira pravoslavlja, čuti neke od najkoloritnijih priča i legendi kraja, uživati u pogledu na Dunav dok vijuga kroz najdužu i najveću klisuru u Evropi… a sve to tek je deo onoga što možete doživeti ako ovog leta dođete u Golubac!
Najskuplja srpska srednjovekovna knjiga danas se uopšte ne nalazi u Srbiji. Nalazi se u Minhenu, a vekovima se čuvala u manastiru Privina Glava.
Berkasovo je najzapadniji manastir Fruške gore. Novijeg je datuma, a podignut je nad izvorom za koji vernici već vekovima veruju da je čudotvoran i za koji se vezuje jedna divna legenda.
Gde je grob Dragutina Matića, najpoznatijeg ratnika Srbije i čoveka čija fotografija iz Prvog svetskog rata je obišla svet? Verovali ili ne, o tome na internetu do sada uopšte nije bilo podataka, a lokaciju je znala samo šačica lokalaca. Otkrila sam je za vas!
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Ova fotografija obišla je svet. I danas izaziva divljenje – mali, sićušni svedok velikog stradanja i odlučnosti naroda da preživi. Ušla je u ratne albume i bila nezamenjiva u svim publikacijama o Velikom ratu. Ipak, dugi niz godina niko zapravo nije znao ko je “Oko sokolovo” - vojnik sa najpoznatije fotografije iz Prvog svetskog rata?
Taj 4. maj 1980. godine bila je nedelja. Uobičajeni televizijski program prekinuo je crni ekran. Trajao je 30 sekundi, a onda su milioni Jugosloveni čuli rečenicu koja im je promenila život. “Umro je drug Tito”. U crnom odelu, svečan i ozbiljan, sa druge strane ekrana gledao ih je Miodrag Zdravković.
Od svih manastira na Fruškoj gori, Šišatovac ima verovatno najinteresantniju istoriju, a njen neraskidivi deo je i njegov dugogodišnji iguman Petronije Trbojević, prvi Srbin sa dva doktorata i rođeni sestrić slavnog Nikole Tesle.
Fruškogorski manastiri već vekovima žive i traju okruženi prirodom izuzetne lepote. Upravo ova činjenica doprinela je tome da se neki od njih, čak i danas, nalaze u udaljenim i pomalo nepristupačnim krajevima.
Na prvom svetskom fudbalskom prvenstvu u Urugvaju reprezentacija Jugoslavije, sastavljena samo od igrača iz Srbije, zabeležila je istorijski uspeh osvojivši treće mesto. Zahvaljujući filmu Dragana Bjelogrlića to danas svi znaju. Ipak, sudbina Dragoslava Mihajlovića Vampira kao i njegovo pravo zanimanje manje su poznati.
Pored poznatijih manastira, na Fruškoj gori se nalazi i čitav niz svetinja koje su u prošlosti živele i opstajale manje-više zaboravljene i skrajnute. Neke od njih upravo ta izolovanost spasila je razaranja. Svetli primer toga je Petkovica…
Dan državnosti Srbije već decenijama se slavi na Sretenje. Na ovaj praznik desilo se više značajnih događaja koji su u mnogome oblikovali Srbiju kakva danas postoji. Značajna stavka u toj priči je i jedan grad - Kragujevac.
Studentske demonstracije 1968. ušle su u legendu i i danas se često pominju i proučavaju. Reč je bila o pokretu koji je zahvatio dobar deo sveta - protestovalo se zbog rata, lošeg položaja radnika i omladine, ekstremnog bogaćenja, ali su zahtevi imali i “lokalni karakter” koji je zavisio od države do države. To je bio slučaj i sa Jugoslavijom.
Od svih manastira na Fruškoj gori, Savinac je svakako najmisteriozniji. Za početak, niko zapravo danas sa sigurnošću ne zna gde se on nalazio.
Titove proslave Novih godina, iako u osnovi privatne, decenijama su bile sastavni deo života miliona Jugoslovena. Izveštaji o tome kako, sa kim i gde je maršal proveo “najluđu noć” bili su toliko uobičajni da je praznik bilo nezamislivo provesti bez njih. A evo kako su ti dočeci izgledali…
Grabovo je manje poznati fruškogorski manastir. A to i nije čudo! Ova svetinja smeštena u istoimenom selu, nedaleko od Beočina, na severnim padinama Fruške gore, za manastir je proglašena „tek“ 2016. godine, pa mnogi još uvek nisu imali prilike da ga posete i uvere se u njegovu lepotu i posebnost.
Ovaj lepi, stari manastir smešten na severnoj strani Fruške gore, u istoimenom selu, nažalost spada u red fruškogorskih svetinja koje su u prošlosti mnogo stradale.
Davne 1924. godine, baštovani direktno poslati iz Francuske, ovde su napravili vrt po uzoru na onaj koji okružuje čuveni dvor kraj Pariza.
Najveći broj manastira Fruške gore stari su vekovima i priče o njima sežu duboko u prošlost našeg naroda. Ipak, kako je „srpska Sveta gora“ mesto gde duhovnost i danas sija neugaslim sjajem, na njoj se i u novije vreme podižu crkve i „rađaju se“ neke nove svetinje. Najmlađa među njima je manastir Manđelos.
Već na samom početku emitovanja serija koja prati život slavnog Ive Andrića, naišla je na dobar odziv i veliko interesovanje publike. Osim čuvenog pisca, publika u njoj ima priliku da vidi i čitavu plejadu, manje ili više, poznatih istorijskih ličnosti pre svega iz sveta književnosti, ali i politike. Evo “ko je ko” u “Nobelovcu”…
Među članovima Mlade Bosne bilo je mnogo intelektualaca. Jedan od njih bio je i Ivo Andrić koji će decenijama kasnije postati slavni pisac i Nobelovac. Ipak, njegova pripadnost ovom pokretu godinama je osporavana.
Ako gledate seriju “Nobelovac” onda ste sigurno videli i scenu osnivanja Udruženja književnika Srbije. Njome je, na malim ekranima, kao i u stvarnosti, predsedavao pisac Marko Vranješević. Ako vam to ime ne znači mnogo, nije čudo - iako je reč bila o pesniku velikog talenta, njegova dela godinama su bila skrajnuta, a sudbina nesrećna.
Šišatovac je manastir na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Kako većina zna da je Nikola Tesla rođen i odrastao u Smiljanu, malom selu u Hrvatskoj gde mu je otac bio sveštenik, dosta ljudi pomisli da su mu roditelji sigurno tu i sahranjeni. To, međutim, nije tačno…
Pored duhovne, svi manastiri Fruške gore okruženi su i velikim prirodnim lepotama. Ipak, čak i među ovim istinskim spomenicima pravoslavlja, vere i duhovne krasote – Mala Remeta je nešto posebno!
Fruškogorski manastiri nisu samo mesta duhovnosti, već i značajni centri istraživanja i proučavanja prošlosti. Upoznati njihovu istoriju zato je isto što i upoznati istoriju srpskog naroda i svega onoga što se dešavalo na ovim prostorima. Dobar primer toga je manastir Vrdnik…
Da li ste znali da se u samom srcu Rima, nedaleko od istorijskog centra grada, nalazi impozantan spomenik Petru Petroviću Njegošu?
Poseta predsednika Francuske Emanuela Makrona Srbiji samo je poslednja u nizu događaji iz i te kako burne (i duge) istorije odnosa naših država. A kakvi su bili ti odnosi?
Priča o Kuveždinu, priča je o jednom od fruškogorskih manastira koji je najviše stradao, ali i priča o zaboravljenoj hrabrosti, vaskrsenju i životu koji uvek nađe put!