Projekat “Novo lice Ćele-kule” napravio je istorijski iskorak: prvi put nakon više od dva veka, pred nama su lica ljudi koji su poginuli u bici na Čegru i čije su lobanje postale deo čuvenog niškog spomenika.
Smrtna kazna u Srbiji je zvanično ukinuta 2002. godine iako već tada punu deceniju niko zapravo nije pogubljen. U prošlosti je ovaj način kažnjavanja bio daleko rasprostranjeniji, a jedna metoda u Srbiji je smatrana naročito efikasnom i “pravednom”.
Ako ovih dana posetite manastir Svetog Marka kod Novih Karlovaca velika je verovatnoća da ćete, umesto mira i tišine monaškog života, zateći vrevu i žamor majstora na gradilištu. Ipak, nemojte da vas ovo zbuni! Stara crkva se proširuje i menja!
Slika Paje Jovanovića “Kartaši” koja do sada nikada nije izlagana javno od danas je pred očima srpske javnosti!
Najveći broj ljudi ne zna da, osim 22 svetinje koje se nalaze na samoj Fruškoj gori, ovaj pojam obuhvata i dva manastira koja su se svila u sremskoj ravnici, blizu Beograda, i daleko od ove planine.
Ako probate da do Obeda dođete prateći Google mape, najveća je verovatnoća da u tome NEĆETE uspeti ;)
Na Mačkovom kamenu vođena je jedna od najkrvavijih i najtragičnijih bitaka čitavog Prvog svetskog rata.
Osim duhovne vrednosti, manastiri Fruške gore imaju i ogroman istorijski značaj. Kao utočišta pismenosti pod čijim svodovima su se formirale neke od prvih biblioteka na ovim prostorima, fruškogorski manastiri bila su i centri prosvetiteljstva i sabirališta koja su okupljala neke od najmudrijih glava Srbije.
Smešten nedaleko od Iriga, na istočnoj strani Fruške gore, okružen borobom šumom, čak i danas izolovan i pomalo skriven od svega, već vekovima tihuje manastir Staro Hopovo.
Grgeteg je jedan od najznačajnijih manastira Fruške gore. I to ne samo zbog duhovnosti koja izbija iz svakog kamena ove lepog mesta!
Iako je o njemu dosta pisano i iako je reč o jednoj od najpoznatijih svetinja Fruške gore, manastir Velika Remeta zapravo je prilično misteriozan. Istorijskih podataka o njegovom nastanku i okolnostima u kojima je živeo u prvim vekovima nema mnogo, pa o svemu detaljnije, ali i koloritnije govore legende kraja.
Priča o Kuveždinu, priča je o jednom od fruškogorskih manastira koji je najviše stradao, ali i priča o zaboravljenoj hrabrosti, vaskrsenju i životu koji uvek nađe put!
Sezona odmora je u punom jeku. I, dok neki pakuju kofere, a drugi se već uveliko brčkaju na moru, ima i onih koji vole da se prisećaju „dobrih, starih vremena“ i toga kako su leta izgledala u „Jugi“. Krenimo zajedno ulicom tih uspomena…
Malo je mesta u Srbiji koja na tako malom prostoru imaju tako veliku istoriju. Ovde možete videti jednu od najlepših tvrđava naše zemlje, posetiti jedan od najznačajnijih manastira pravoslavlja, čuti neke od najkoloritnijih priča i legendi kraja, uživati u pogledu na Dunav dok vijuga kroz najdužu i najveću klisuru u Evropi… a sve to tek je deo onoga što možete doživeti ako ovog leta dođete u Golubac!
Najskuplja srpska srednjovekovna knjiga danas se uopšte ne nalazi u Srbiji. Nalazi se u Minhenu, a vekovima se čuvala u manastiru Privina Glava.
Berkasovo je najzapadniji manastir Fruške gore. Novijeg je datuma, a podignut je nad izvorom za koji vernici već vekovima veruju da je čudotvoran i za koji se vezuje jedna divna legenda.
Gde je grob Dragutina Matića, najpoznatijeg ratnika Srbije i čoveka čija fotografija iz Prvog svetskog rata je obišla svet? Verovali ili ne, o tome na internetu do sada uopšte nije bilo podataka, a lokaciju je znala samo šačica lokalaca. Otkrila sam je za vas!
Za razliku od većine fruškogorskih svetinja, koje već vekovima postoje i žive u skladu sa prirodom i u neodvojivom spoju sa njom, manastir Vavedenja Presvete Bogorodice nalazi se u centru grada! Ipak, ova neobična okolnost nikako nije umanjila njegovu vrednost. Naprotiv!
Ova fotografija obišla je svet. I danas izaziva divljenje – mali, sićušni svedok velikog stradanja i odlučnosti naroda da preživi. Ušla je u ratne albume i bila nezamenjiva u svim publikacijama o Velikom ratu. Ipak, dugi niz godina niko zapravo nije znao ko je “Oko sokolovo” - vojnik sa najpoznatije fotografije iz Prvog svetskog rata?
Taj 4. maj 1980. godine bila je nedelja. Uobičajeni televizijski program prekinuo je crni ekran. Trajao je 30 sekundi, a onda su milioni Jugosloveni čuli rečenicu koja im je promenila život. “Umro je drug Tito”. U crnom odelu, svečan i ozbiljan, sa druge strane ekrana gledao ih je Miodrag Zdravković.
Od svih manastira na Fruškoj gori, Šišatovac ima verovatno najinteresantniju istoriju, a njen neraskidivi deo je i njegov dugogodišnji iguman Petronije Trbojević, prvi Srbin sa dva doktorata i rođeni sestrić slavnog Nikole Tesle.
Fruškogorski manastiri već vekovima žive i traju okruženi prirodom izuzetne lepote. Upravo ova činjenica doprinela je tome da se neki od njih, čak i danas, nalaze u udaljenim i pomalo nepristupačnim krajevima.
Na prvom svetskom fudbalskom prvenstvu u Urugvaju reprezentacija Jugoslavije, sastavljena samo od igrača iz Srbije, zabeležila je istorijski uspeh osvojivši treće mesto. Zahvaljujući filmu Dragana Bjelogrlića to danas svi znaju. Ipak, sudbina Dragoslava Mihajlovića Vampira kao i njegovo pravo zanimanje manje su poznati.
Pored poznatijih manastira, na Fruškoj gori se nalazi i čitav niz svetinja koje su u prošlosti živele i opstajale manje-više zaboravljene i skrajnute. Neke od njih upravo ta izolovanost spasila je razaranja. Svetli primer toga je Petkovica…
Dan državnosti Srbije već decenijama se slavi na Sretenje. Na ovaj praznik desilo se više značajnih događaja koji su u mnogome oblikovali Srbiju kakva danas postoji. Značajna stavka u toj priči je i jedan grad - Kragujevac.
Studentske demonstracije 1968. ušle su u legendu i i danas se često pominju i proučavaju. Reč je bila o pokretu koji je zahvatio dobar deo sveta - protestovalo se zbog rata, lošeg položaja radnika i omladine, ekstremnog bogaćenja, ali su zahtevi imali i “lokalni karakter” koji je zavisio od države do države. To je bio slučaj i sa Jugoslavijom.
Od svih manastira na Fruškoj gori, Savinac je svakako najmisteriozniji. Za početak, niko zapravo danas sa sigurnošću ne zna gde se on nalazio.
Titove proslave Novih godina, iako u osnovi privatne, decenijama su bile sastavni deo života miliona Jugoslovena. Izveštaji o tome kako, sa kim i gde je maršal proveo “najluđu noć” bili su toliko uobičajni da je praznik bilo nezamislivo provesti bez njih. A evo kako su ti dočeci izgledali…
Grabovo je manje poznati fruškogorski manastir. A to i nije čudo! Ova svetinja smeštena u istoimenom selu, nedaleko od Beočina, na severnim padinama Fruške gore, za manastir je proglašena „tek“ 2016. godine, pa mnogi još uvek nisu imali prilike da ga posete i uvere se u njegovu lepotu i posebnost.

Od svih manastira Fruške gore Krušedol je verovatno najpoznatiji. A ima i razloga za to!